Ranobizantsko razdoblje – od
Konstantina I do Justinijana I
Nije
jednostavno za objasniti zašto je Carstvo na Zapadu propalo, a na Istoku se
uspjelo očuvati, kad je Istok također patio od zloupotrebe vlasti, teških
poreza te napada barbara. Vjerojatno najveću prednost koju je Istok imao pred
Zapadom jest očuvanje trgovine i gradske privrede. Grci i Sirijci su
tradicionalno dobri trgovci, a njihov zemljopisni položaj dao im je monopol na
trgovinu luksuznom robom. Dok se Zapad mrvio u male lokalne jedinice, gradovi
na Istoku su uživali u relativnom prosperitetu. Ljudi na Istoku profitiralo je
od tržišta koje im je Carstvo osiguravalo i redovitije su mogli plaćati poreze.
Zato je car u Carigradu imao veće prihode i bolje je mogao plaćati vojsku, za
razliku od cara u Ravenni. Geografija je na istočnom djelu Carstva također išla
u prilog. Germani su mogli doći do najzabačenijeg dijela nekadašnjeg Zapadnog
Rimskog Carstva, dok na Istoku to nisu mogli zbog carigradskih zidina.
 |
| Konstantinopolis |
Car
Konstantin je 330. godine, na mjestu gdje je već od 7. st . pr. Krista stajala
nekadašnja grčka kolonija Bizantij, svečano inaugurirao novu prijestolnicu –
Konstantinopol/Carigrad.
To je grad koji se nalazi na ključnoj točki
povezivanja Europe i Azije, kao i pomorskog puta iz Egejskog u Crno more.
Izgrađen je na poluotoku, s jedne strane štitio ga je Zlatni Rog, a s druge
strane Mramorno more i Bospor. Podignut je trostruki red zidina koji je štitio
grad sve do osmanskog osvajanja, 1453. godine.
Spajanjem rimsko državnog
uređenja, grčke (helenističke) kulture i kršćanstva nastaje državna tvorevina
koju nazivamo Bizantskim Carstvom. Do masovnog pokrštavanja je došlo u